Autor: vdstudio

DUG REPUBLIKE SRPSKE OD 40% BDP-a: NEREALNO OČEKIVANJE

DUG REPUBLIKE SRPSKE OD 40% BDP-a: NEREALNO OČEKIVANJE

Prema najavama zvaničnika Republika Srpska bi uskoro mogla da snizi dug sa trenutih oko 50% na ciljnih 40% BDP – a. Malo detaljnijom analizom se vrlo lako zaključuje je ovo potpuno nerealno očekivanje.

Naime, Ministarstvo finansija je nedavno objavilo da ukupan dug Republike Srpske iznosi 49,49% bruto domaćeg proizvoda, na dan 31.12.2017. Godinu dana ranije dug je, prema izvještaju Ministarstva finansija iznosio 57,09%. Pod naletom optimizma zvaničnici su najavili da će dug uskoro biti na nivou 40% BDP – a. Razmatrajući kako je došlo do smanjenja javnog duga sa 5.439 na 4.968 miliona KM, uočavamo da previše razloga za optimizam nema. S obzirom na to da inostrani dug Republike Srpske zavisi od kursa dolara i da je kurs dolara bio vrlo nizak 31.12.2017. (iznosio 1,63) i na najnižem nivou od 2014. godine, došlo je do smanjenja duga. Smanjenje duga uzrokovano promjenom kursa dolara iznosi skoro trećinu ukupnog smanjenja. Navedeni kurs je ispod ravnotežnog kursa, tako da je u budućnosti realno očekivati samo rast kursa dolara i po tom osnovu rast vanjskog duga.

Da bi se dug smanjio na najavljenih 40%, BDP bi morao da raste optimističnih 5% i da se u godini dana izvrši otplata duga od oko 750 miliona KM, a da se država ne zaduži niti jednu konvertibilnu marku. Svjedoci smo suprotnog – novog zaduživanja.

Zaduživanje na međunarodnom tržištu: Razlog za sreću ili tugu?

Ministarstvo finansija je nedavno sa ushićenjem saopštilo da se zadužilo na međunarodnom tržištu u iznosu od oko 330 miliona KM po kamatnoj stopi od 4,75%, sa rokom od 5 godina.

Međutim, vrlo jednostavnim pregledom ponuda poslovnih banaka može se uočiti da banke odobravaju kredite stanovništvu po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,5% na rok do 10 godina. Dakle, isplatilo bi se građanima da pozajmljuju od banaka i kreditiraju državu i na taj način zarade solidna sredstva.

Zar država nije siguran korisnik kredita?

Država se smatra najsigurnijim korisnikom kredita i zbog toga dobija sredstva po najnižoj kamatnoj stopi. Domaće banke su se, po njihovim kriterijumima, već previše sredstava pozajmili državi, te više nisu spremne da daju kredite državi. Ovo predstavlja ključni razlog zašto je Ministarstvo finansija izašlo na međunarodno tržište. Ministarstvo finansija je očekivalo da će pribaviti 200 miliona evra na međunarodnom tržištu, ali su uspjeli naći kreditore za 168 miliona KM, po stopi koja je dvostruko veća od prosječne kamatne stope na postojeći dug.

POVEĆANJE PLATA OD 50 KM: PREDIZBORNI MARKETING ILI NADREALNA MATEMATIKA?

POVEĆANJE PLATA OD 50 KM: PREDIZBORNI MARKETING ILI NADREALNA MATEMATIKA?

Pokret građana Bolje je opredijeljen za rasterećenje privrede, kako bi se smanjila nezaposlenost, s obzirom da smo u 2017. godini bili peti po nezaposlenosti u svijetu, prema podacima Svjetske banke. Smanjenje fiskalnog opterećenja rada je trebalo uraditi mnogo ranije, Vlada RS je još 2015. godine najavljivala ovakve mjere, ali ih nije realizovala.

Vlada Republike Srspske je ovih dana najavila mjeru povećanja neoporezivog dijela dohotka sa 200 KM na 500 KM, što će biti preusmjereno na povećanje plata zaposlenih. Takođe, Vlada je najavila da će, na ovaj način, plata od 400 KM biti povećana na 450 KM tj. povećana za 12,5%, a da će plata od 500 KM biti povećana za oko 9%. Međutim, analizirajući ovu najavu prvo uočavamo da nema smisla analizirati iznos od 400 KM, kada je odlukom Vlade propisana najniža plata od 410 KM. Drugo, uvećavanjem neoporezivog dijela dohotka za 300 KM, minimalna plata od 410 KM se može povećati za svega 23,33 KM ili oko 6%. Plata od 500 KM može biti povećana za svega 30 KM ili 6%. Realno moguće povećanje minimalne plate je 23,33 KM, dok je najavljeno povećanje 50 KM. Na osnovu toga s pravom stičemo utisak da je ova pozitivna, zakašnjela mjera samo predizborni marketing ili je provodiva samo nadrealnom matematikom.

Dakle, najavljeno povećanje plata je sprovodivo samo ako poslodavci izdvoje dodatni novac.

Postavlja se pitanje na koji način država može obezbjediti da novac koji ostaje privredi usljed uvećanja neoporezivog dijela bude usmjeren na povećanje plata? Odgovor je jednostavan – Vlada može da se dogovori sa poslodavcima da ta sredstva usmjere na povećanje plata, ali ne i da zakonski definiše da poslodavci moraju da neto plate zaposlenih povećaju za 23,33 – 30 KM.

Na kraju je potrebno istaći da je ovu mjeru bilo potrebno najaviti još prije više od godinu dana, te se ona trebala početi primjenjivati od 1. januara ove godine. Donošenjem izmjena poreza (doprinosa i akciza) u vrlo kratkim rokovima, kao i u sredini poslovne godine, poslovni planovi privrednih subjekata postaju nerealni. Zato je važno da ovakve mjere budu najavljene godinu dana ranije i da se primjenjuju od početka poslovne godine, jer se samo na taj način analiziranje poslovanja, planiranje i poslovno odlučivanje može vršiti efikasno!

Obračune koji pokazuju da nije moguće ostvariti povećanje plata radnika za 50 KM, samo uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 300 KM možete pogledati ovdje.

Primjeri obračuna plata u slučaju povećanja neoporezivog dijela dohotka za 300 KM

Primjeri obračuna plata u slučaju povećanja neoporezivog dijela dohotka za 300 KM

Preusmjeravanje sredstava ostalih u privredi na povećanje plata zaposlenih značilo bi da će do povećanja plata doći bez povećavanja ukupnih troškova poslodavca, tj. bez povećanja (promjene) bruto plate.

Da bismo pokazali da pomenutim povećanjem neoporezivog dijela dohotka ne može doći do povećanja plata za 50 KM, pokazaćemo da se bruto plata mora povećati kako bi se neto plata povećala za 50 KM (uz povećanje neoporezivog dijela).

Bruto plata se računa po sljedećoj formuli:

Primjer neto plate od 500 KM:

Ovdje se jasno vidi da se mora povećati bruto plata da bi se obezbijedilo da se neto plata poveća za 50 KM. Ako uvrstimo povećanje neto plate za 30 KM, bruto plata ostaje nepromjenjena.

Primjer neto plate od 410 KM:

Ovdje treba imati na umu da neoporezivi dio dohotka može biti najviše koliko iznosi neto plata, tako da je taj iznos u slučaju povećanja neto plate za 50 KM jednak 460 KM.

Ovdje se jasno vidi da se mora povećati bruto plata da bi se obezbijedilo da se neto plata poveća za 50 KM. Ako uvrstimo povećanje neto plate za 23,33 KM, bruto plata ostaje nepromjenjena.