Kružni tok (kružna raskrsnica)

Kružni tok (kružna raskrsnica)

Većina vozača na prostoru grada Banje Luke ima nedoumice kako se kretati unutar kružnih raskrsnica kojih je sve više u gradu na Vrbasu. Naime, vozači uglavnom razumiju  pravila koja važe na kružnim tokovima sa jednom trakom na ulivnom grlu i jednom trakom u zoni kruženja, a problemi nastaju u kružnim raskrsnicama koje imaju dvije ili više saobraćajnih traka. Akcenat je stavljen na grad Banja Luku, jer ima ovakve tri raskrsnice (Rosulje, Lauš, Rebrovac).

Slika 1. Elementi kružne raskrsnice

Savjet za saobraćaj pokreta „Bolje“ svjestan ovog problema odlučio je da pomogne stanovništvu, razjasni postojeća pravila, zatim ukaže nadležnim organima na  greške koje su načinjene pri projektovanju i izgradnji kružnih raskrsnica, te predstavi novine u ovoj oblasti. Ovu oblast uređuje Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja (ZOBS) na putevima Bosne i Hercegovine (članovi: 36,48,49), te ćemo se u daljem tekstu na njega pozivati. ZOBS ne daje posebnu pravnu regulativu za kretanje u kružnom toku, te je potrebno pravilno tumačiti propise koji se odnose na ostatak putne infrastrukture i ponašati se u skladu sa njima.

 

Da bismo razjasnili nejasnoće, navešćemo nekoliko stavki:

Slika 2.

1. Na ulazu u kružni tok se nalazi znak koji nas obavještava da se saobraćaj u raskrsnici odvija kružno (slika 2), u smijeru suprotnom od smjera kazaljke na satu, te smo dužni da se tako krećemo.

 

Slika 3.

2. Onaj ko je u kružnom toku ima prednost u odnosu na one koji se u njega uključuju jer je to definisano znakom (slika 3). U slučaju da ne postoji ovaj znak, važi pravilo desne strane i vozilo koje ulazi u kružni tok ima pravo prvenstva (ovo je izuzetno rijedak slučaj).

Slika 4.

3. U slučaju da prilaz kružnom toku ima više saobraćajnih traka vozila treba da se kreću na način koji je određen strelicama koje se nalaze na kolovozu (slika 4) i  znakom za prestrojavanje (vertikalna signalizacija) koji  se nalazi na ulazu u raskrsnicu (slika 5). Poštujući ove znakove trebalo bi da se

Slika 5.

vozila iz spoljnje trake na ulivnom grlu isključuju na prvom i drugom, a iz unutrašnje, na trećem i četvtom isključenju.
Treba napomenuti da, u najčešćoj varijanti kružnog toka sa dvije saobraćajne trake na ulivnim grlima i u kružnom dijelu (praćene znacima sa slike 4 i 5), nije zabranjeno da se vozilo iz spoljnje trake na ulaivnom grlu isključi na trećem ili četrvtom isključenju, te o tome treba posebno voditi računa (raskrsnica na slici 6).

Slika 6.

Strelice na kolovozu i na znaku za prestrojavanje su promjenljive i njima se može zabraniti da se vozila iz spoljnje trake na ulivnom grlu isključuju na prvom isključenju (razlog može biti postojanje bajpasa) (slika 7 i 8)  ili vozilima iz unutrašnje trake ulivnog grla dozvoliti da se isključe na svim isključenjima, a vozilima iz spoljnje trake ulivnog grla dozvoli izlaz samo na prvom isključenju (slika 9). Takođe raskrsnica može biti bez strelica i u tom slučaju voz ila iz obe ulivne trake mogu nastaviti kretanje ka bilo kom isključenju.    

4. Vozilo smije da promijeni saobraćajnu traku samo pod uslovom da ne ugrožava kretanje vozila koji se već nalaze u toj traci, te uz to da poštuje pravilo desne strane.

Dakle, ako horizontalnom i/ili vertikalnom signalizacijom nije drugačije definisano vozilo u spoljnjem prstenu ima prvenstvo prolaza, pa vozilo koje se nalazi u unutrašnjem prstenu nema pravo da isiječe putanju  vozila u spoljnjem prstenu kako bi se isključio iz kružnog toka.

5. Vozilo se iz unutrašnjeg prstena mora prvo prestrojiti a tek nakon toga isključiti u prvu desnu traku na isključenju (slika 10).

Slika 10.

6. Zaustavljanje u kružnom toku nije poželjno, ali nije u suprotnosti sa zakonom, ista je situacija i sa pravljenjem novog kruga unutar kružnog toka. Iz ovoga se može zaključiti da vozač u zavisnosti od situacije u kojoj se nalazi treba tražiti optimalno rješenje.

Nedostaci i preporuke

1. Kružni tokovi su infrastrukturni objekti koji smanjuju vrijeme čekanja na raskrsnicama i doprinose bezbjednosti saobraćaja, međutim imaju svoja ogranićenja koja se ogledaju u manjem kapacitetu u odnosu na semaforisane raskrsnice.

Takođe kružne raskrsnice nije preporučljivo postavljati između dvije semaforisane raskrsnice (loš primjer je kružni tok u Rosuljama) jer na taj način otežavamo funkcionisanje semaforisanih raskrsnica  (onemogućavamo projektovanje i funkcionisanje ,,zelenog talasa“).

2. Imajući u vidu da zakon nalaže da vozilo mora da se isključi krajnjom desnom trakom postojanje druge trake na isključenju (slika 11) stvara konfuziju i dovodi vozače do toga da nemaju povjerenja u sistem, a što dovodi do povećanja rizika za nastanak saobraćajne nezgode.

Slika 11.

3. Izgradnja ,,bajpasa“ je izuzetno korisno rješenje, ali se gradi samo kada se na osnovu detaljne analize dođe do zaključka da je koristan. U slučaju da se ustanovi da je izgradnja istoga potrebna za ulijevanje saobraćaja sa bajpasa, potrebno je obezbijediti traku za ubrzavanje kako ne bi dolazilo do konfliktnih situacija u pomenutoj zoni (slike 12,13 i 14).

4. Kružni tokovi sa dvije trake (na ulazu i u kružnom dijelu) o kojima smo do sada pisali imaju nedostatke, na njima se dešava veliki broj saobraćajnih nezgoda (sa malom materijalnom štetom), a pravna regulativa u našoj zemlji kao i u nekim evropskim zemljama nije jasno definisala ovu oblast (ima dosta prostora za različita tumačenja pravnih normi). Zbog svega navedenog sve češće se u literaturi i na evropskim putevima mogu pronaći modifikovani kružni tokovi na kojima se fizički usmjerava i ograničava saobraćajni tok. Ove raskrsnice se nazivaju ,,Turbo“ kružne raskrsnice (slika 15), te je preporuka Savjeta za saobraćaj pokreta „Bolje“ da se ovakve raskrsnice grade i na našim putevima.

Slika 15.

Leave a comment